Kada kažemo dodir stakla, šta je vaša prva asocijacija? Za nordijske umetnike i dizajnere to je jednostavnost oblika i estetska besprekornost. U Muzeju Vojvodine u Novom Sadu do 20. aprila izloženo je 80 staklenih predmeta nastalih u poznatim nordijskim studijima
Napokon zajedno, plava posuda, dizajn: umetnica u staklu: Marja hepo-aho, 2012. Produkcija: Galerija Mafka & Alakoski, Finska
Moram priznati da do pre godinu dana ništa nisam znala o nordijskoj kulturi, ona jednostavno nije bila fokus mojih interesovanja. Onda sam iznenada u martu 2016. godine dobila kartu za Kopenhagen i sve se promenilo. To je bila ljubav na prvi pogled.
Ako biste i vi da se zaljubite ovog proleća, ne treba vam karta do Kopenhagena, dovoljno je da odete u Muzej Vojvodine u Novom Sadu, gde je od 21. marta otvorena izložba nordijskog stakla.
Postavku je uredila Lada Ratković Bukovčan iz Muzeja Mimara u Zagrebu.
Izložba se sastoji od 80 predmeta nastalih u 13 poznatih staklara i studija, koji su većinu svojih dela ostvarili kroz saradnju s vrhunskim umetnicima, arhitektama i dizajnerima.
Izložbu su, u saradnji sa Muzejom Mimara iz Zagreba, Muzejom primenjene umetnosti iz Beograda i Muzejom Vojvodine iz Novog Sada, organizovale ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske sa ciljem da promovišu nordijsko staklo, dizajnere i proizvođače
„Može se slobodno reći da svi predmeti dijele ili još točnije tvore jednaku umjetničku paradigmu – besprijekoran estetski sklad postignut kroz krajnje pročišćene, esencijalne forme. Utilitarnost staklenih predmeta također nikada ne odstupa od tih premisa, baš kao i u drugim granama umjetnosti, kroz sve se navedene karakteristike uvijek jasno ocrtava i individualni izraz umjetnika-stvaraoca“, kaže Lada o izložbi.
To je nepogrešivo istančan nordijski dizajn utkan u predmete koji se i danas izrađuju, a vizionarski su ih osmislile legende dizajna tridesetih i šezdesetih godina 20. veka, Alvar Aalto, Tapio Virkala Tapio Wirkkala, Timo Sarpaneva Timo Sarpaneva, kao i drugi saradnici finske fabrike stakla Iittala. Jednostavni oblici pročišćenih obrisa, koji su spoj utilitarnosti predmeta i estetske procene autora, jasno su izraženi u delima Ingegerd Råman nastalim u švedskoj fabrici stakla Skrufs, ali i u dizajnu čaša – zamisli danskog arhitekte Jørna Utzona, tvorca zgrade Opere u Sidneju.
Kolekcija Dizajn sa svetlom (fenjer), dizajn: Maria Bernsten, 2011. Produkcija: Holmegaard, Danska
Scena povezuje ideje mladih stvaralaca s vrhunskom veštinom staklarske izrade poput ostvarenja norveške fabrike stakla Magnor. Mnogi među njima i sami su staklari, te svoju primarnu zamisao prate i oblikuju do završnog trenutka, utiskujući u staklenu membranu predmeta i svoju zamisao i svoj dah.
„Cjeline ove izložbe željela sam da publici budu sasvim jasne i očite upravo navedene karakteristike – vrhunska kvaliteta izrade, jednostavnost oblika, estetska besprijekornost, jasno autorstvo. Također sam željela pokazati i povijesni razvoj nordijskog staklarstva, točnije prikazati neke od najznačajnijih autora i njihova ostvarenja koja se upravo zbog svoje bezvremenosti i danas izrađuju. Jednako tako željelja sam naglasiti kako i danas u mladim staklarima – umjetnicima-dizajnerima, koji svi tijesno surađuju. Staklarstvo nordijskih zemalja ima sjajnu sadašnjost i sigurnu budućnost”, objašnjava Lada.
Izložbu su, u saradnji sa Muzejom Mimara iz Zagreba, Muzejom primenjene umetnosti iz Beograda i Muzejom Vojvodine iz Novog Sada, organizovale ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske sa ciljem da promovišu nordijsko staklo, dizajnere i proizvođače, prikazujući istovremeno saradnju nordijskih zemalja u umetničkom stvaralaštvu.
Danska i Srbija ove godine obeležavaju sto godina diplomatskih odnosa. Kulturna razmena čini veliki deo odnosa između dve zemlje
„Danska i Srbija ove godine obeležavaju sto godina diplomatskih odnosa. Kulturna razmena čini veliki deo odnosa između naše dve zemlje, a Danska igra važnu ulogu na srpskoj kulturnoj sceni – od plesa, džeza, dečjih aktivnosti, pa sve do filmskih festivala.
Izložba Dodir stakla je prvi događaj u nizu kojim obeležavamo proslavu stogodišnjice i vrlo nam je drago što možemo da damo danski kulturni doprinos u promociji nordijske saradnje”, kaže šef misije Ambasade Danske Morten Skovgo Hansen.
Ona iz postavke posebno izdvaja Alvara Aalta – Aalto vaze (sve tri boje), Tapio Wirkkalinu vazu Kanttarelli, Toikkinu Svraku; čaše Proljeće Jǿrna Utzona; pehar s lopticom Ingegerd Rȁman; pehar s leptirom Lynn Funnemark; potom od savremenih autora kolekciju Dizajn sa svetlom Marije Bernsten; plavu posudu Napokon zajedno Marje Hepo-aho; Skog svetiljke Caroline Olsson i činiju Fiora Andersa Lindbloma.
Ove predmete izdvaja, zbog svog „utemeljiteljskog“ ali i večnog, nepogrešivog, besprekornog i opčinjavajućeg oblikovanja, ali naglašava da bez obzira na to izdvajanje, svaki predmet na ovoj izložbi može pričati svoju priču o suštini najboljih karakteristika nordijskog staklarstva.
Skog svetiljke (3 kom.), dizajn: Caroline Olsson, 2011. Produkcija: Magnor Glassverk, Norveška
„Zaista je zanimljivo kako su neka od najznačajnijih djela nastala upravo oslanjanjem autora na uzore iz prirode – Wirkkalina vaza Kantarelli je uzor našla u gljivi lisičarki; baš kao i Ultima Thule pokal i vrč kojima su uzor bile ledene sige. Jǿrna Utzona je sam zapisao kako mu jen uzor za čaše bilo proljeće u planinama, a što reći za Skog svjetiljke Caroline Olsson?! Sigurno je da se u zdjelama Napokon zajedno Marje Hipo-aho može iščitati emocionalna posvećenost ovim radovima i njihovom nastanku“, dodaje Lada.
Izložba je otvorena do 20. aprila i do tada ćete imati priliku da se zaljubite u umetnost ovih, kako bi neki rekli, hladnih zemalja.