Guernica nije samo remek-delo i jedna od najpoznatijih slika na svetu. Ona je simbol koji prevazilazi vreme i pokazuje reakciju velikog umetnika na ratne strahote kroz koje je prošao jedan narod
Pre tačno 80 godina bombardovan je baskijski gradić Gernika. Avioni nemačkih nacista i italijanskih fašista, pomažući Franciscu Francu u jeku Španskog građanskog rata, sravnili su je sa zemljom 26. aprila 1937. godine. Na svakih 15 minuta iz aviona su na taj grad bacane bombe, a on je ličio na buktinju.
Nekoliko dana nakon toga Picasso je video prve fotografije razaranja, a 1. maja u svom pariskom potkrovlju počeo da slika potresno umetničko delo – univerzalan i vanvremenski antiratni simbol – Guernicu i na njoj prikazao ljude i životinje u mučnoj agoniji. Broj mrtvih je do danas nepoznat i varira od stotinak do više od hiljadu.
![Guernica Guernica](http://42magazin.rs/wp-content/uploads/2017/04/878d9b9c988f2cbe7e11251c34a22c6e.png)
Bombardovanje Gernike 26. aprila 1937. godine
Tri meseca pre toga španska vlada naručila je od Picassa mural za Španski paviljon na Svetskoj izložbi u Parizu. Nakon napada na Gerniku slavni slikar znao je šta će biti motiv dela.
Na platnu dugom oko osam metara Picasso je crnom, sivom i belom prikazao deformisane likove žena i dece kako se u plamenu previjaju od bolova, te bika, golubicu i konja koji pate sa njima.
Izložba je otvorena 25. maja 1937, a u skromnom Španskom paviljonu Guernica je izgledala ogromno.
Nekoliko dana nakon bombardovanja Picasso je video prve fotografije razaranja, a 1. maja u svom pariskom potkrovlju počeo da slika potresno umetničko delo – univerzalan i vanvremenski antiratni simbol
Slika je danas u Muzeju kraljice Sofije u Madridu, gde je 4. aprila otvorena velika izložba kojom se i obeležava 80-godišnjica jedne od najpoznatijih slika na svetu.
Prema rečima Picassovog unuka Bernarda, „važnost Guernice u kolektivnoj podsvesti je tolika da je definiše kao duhovno umetničko delo koje šalje poruku mira“. A takvu poruku ona šalje i danas – Sirijci su koristili fotografije ove Picassove slike na protestima poručujući da im je dosta rata, dok je francuski ambasador u UN rekao da je Alep moderna Gernika, „ljudska tragedija i crna rupa koja usisava sve u šta verujemo“.
Iako su mišljenja o njoj bila podeljena, francuski pesnik Michel Leiris napisao je da je slika Picassovo „pismo tuge: sve što volimo umire“.
Slika je od 1937. do 1939. bila na izložbama po Evropi na kojima je sakupljan novac za španske izbeglice.
![Guernica Guernica](http://42magazin.rs/wp-content/uploads/2017/04/pintando-el-guernica.jpg)
Pablo Picasso slika svoju najpoznatiju sliku Guernicu
Početkom Drugog svetskog rata Picasso je svoje remek-delo poverio njujorškoj MoMA, gde je ostala narednih 40 godina, uz jasna slikarova uputstva „da platno pripada španskom narodu i da će mu biti vraćeno kada mu se vrate i oduzete slobode“.
Nakon Francove smrti u Španiji je obnovljena demokratija, pa je i Guernica vraćena u Madrid 1981. godine.
Najpre je bila izložena u Pradu iza stakla otpornog na metke i eksplozije, zaštićena od mogućih napada u zemlji koja se još oporavljala od mračne prošlosti, a sada je glavna atrakcija u Muzeju kraljice Sofije.