Integralni deo identiteta japanskog naroda svakako jeste njihova kultura. Ona je za mnoge strance poput udaljene galaksije, sa jezikom koji je crovotočina u koju uranjaš da bi stigao do te galaksije. Jezik pre svega odražava odnose, vrednosti, ideje i stavove, a japanske fraze i reči koje ne postoje u drugim jezicima oslikavaju dubinu i lepotu percepcije japanskog naroda i tradicije. Pitali smo diplomirane japanologe koje su njima omiljene japanske reči i fraze koje ne postoje u drugim jezicima.

To su mi omiljene fraze zbog toga što mislim da pokazuju pravi duh japanskog jezika, složenog, utančanog i često teško doslovno prevodivog

Ivana Gostić, diplomirana japanološkinja

Tsundoku [積ん読] znači kupovati knjige s namjerom da ih pročitamo, ali to zapravo nikad ne uradimo i tako se samo gomilaju nepročitane. Naravno, uvek sa nadom da ćemo naći vremena da ih pročitamo. Izabrala sam ovaj termin jer u poslednje vrijeme baš to radim, a vjerujem da ima i drugih u sličnoj situaciji.

Kristina Gvozdenović, MA japanološkinja

Yūgen [幽玄] – na bezbroj mjesta na internetu može se naći prevod ove riječi kao „svijest o svemiru koja izaziva osjećaje previše duboke i misteriozne za riječi“. Takođe se citiranjem Zaemija Motokiyoa isti pojam objašnjava: „gledati kako sunce tone iza cvjetnog brda; lutati bez prestanka šumom, bez razmišljanja da želite natrag iz nje; stajati na obali i gledati u daljinu nakon što jedrilica polako nestaje iza udaljenih ostrva; razmišljati o letu divljih gusaka viđenih pa izgubljenih među oblacima“. Pojam yūgen je upravo jedan paket koji se rječnički može opisati kao: suptilna gracioznost, milina, skrivena ljepota, misteriozna dubina, elegantna jednostavnost, suptilnost.
U svakom slučaju, yūgenje onaj osjećaj koji dobijete kada osjetite da ste gotovo u stanju dotaknuti tu duboku stvarnost koja naglašava postojanje. I ono je produžetak osjećaja aware [哀れ] – druge japanske riječi koja nije direktno prevodiva.

Ove reči su intenzivno žive i upućuju na to da postoje načini za percipiranje svjetova koji su zbog različitosti jezika (ili estetskih sposobnosti i drugačijih emocionalnih ideja?) ostali zaključani

Pronađen, najučestaliji prevod na internetu bio bi „osjećaji prouzrokovani prolaznošću ljepote“. Rječnici ovaj pojam prevode kao: jak estetski smisao; uvažavanje prolaznosti ljepote prirode; patos stvari. To nadahnjuje neku vrstu svijesti koju donosi ta prolazna, krhka ljepota, recimo, pad trešnjine latice na tlo – vrlo japansko iskustvo jer trešnje cvjetaju samo jednom godišnje, a to je ljepota koju sa nestrpljenjem čekaju, ali koja traje samo kratko – kada cvjetovi padaju na zemlju – finalni izraz njihove ljepote dolazi sa spoznajom da je takva ljepota gotova i da nestaje za ovu godinu. Kad god neko uzdahne jer je kišna oluja isprala sve latice s drveta trešnje, ili kada se neki predivni buket cvijeća počne sušiti, ili kad god je ono što je lijepo zbog svoje krhkosti uništeno neizbježnim vremenom, to je vrijeme kada možemo razmišljati o aware (a nije li to ono što je Heidegger mislio kad je tvrdio da nalazimo značenje postojanja u svojoj konačnosti).Yūgen nosi mnogo dublje značenje nego aware. Pošto je aware vremenski ograničeno, yūgen podrazumijeva da iza ovog vremenskog postojanja postoji nešto više. Zašto mi se ove riječi dopadaju? Pa jednostavno, intenzivno su žive i upućuju na to da postoje načini za percipiranje svjetova koji su zbog različitosti jezika (ili estetskih sposobnosti i drugačijih emocionalnih ideja?) ostali zaključani.

Velimir Krstić, diplomirani japanolog

Izraz umami [うま味], u direktnom prevodu „prijatan/dobar ukus“ koji označava peti osnovni ukus koji možemo osetiti. Pored slatkog, kiselog, gorkog i slanog, naš jezik reaguje i na jedinstveni ukus glutaminske kiseline koja je prisutna u mesu, algama i drugoj visokoproteinskoj hrani. Ovaj ukus identifikovao je i definisao Kikunae Ikeda, japanski hemičar, početkom 20. veka. Volim da eksperimentišem u kuhinji, stoga mi je drag ovaj izraz kao i ukus koji predstavlja.

Marina Simić, diplomirana japanološkinja

Kintsugi [金継ぎ] jeste verovatno moja omiljena reč iz japanskog jezika, što bi u nekom slobodnom prevodu značilo: popravljanje polomljenih stvari zlatom. Elem, to je prava tehnika kojom se polomljeno posuđe lepi tako što se u smesu za lepljenje doda zlato ili neki drugi vredni materijal. Time polomljeni predmet dobija i neku emotivnu vrednost. Sviđa mi se ta reč jer bih volela da je tako i sa nama, ljudima. Često nas naše greške odvedu na neko mračno mesto, umesto da iz njih učimo i izvučemo neku pouku. Valjda mi se sviđa ta ideja da bolna iskustva u životu mogu biti nešto što će nas učiniti boljim i jačim, nešto čega se ne treba stideti i sakrivati. Kintsugi predstavlja učenje kroz pad, slom i zaceljenje.

Kosta Jovanović, diplomirani japanolog

Sasuga [さすが] najčešće se prevodi „kao što je i očekivano“. Ovo je fraza koja se koristi kada govorimo pozitivno o nekome ili nečemu i naglašava visoka očekivanja, poštovanje i visoko mišljenje o subjektu.
Komorebi [木漏れ日]– reč koja se odnosi na zrake sunca koji se probijaju kroz krošnje drveća.
Natsukashii [懐かしい]– iako se u najvećem broju slučajeva ovaj glagol prevodi kao „nostalgično“, emocija iza ove reči ima nešto pozitivniju konotaciju, nekakvo toplo osećanje izazvano prisećanjem na prošlo vreme.
Hikikomori [引きこもり] – dobar primer toga kako svako doba sa sobom donosi nove reči. Ova reč se odnosi na jedan od sve češćih problema u japanskom društvu danas – mladi ljudi koji se opredeljuju da sve svoje vreme provode zatvoreni kod kuće, izolovani od spoljnog sveta.I to su mi omiljene fraze zbog toga što mislim da pokazuju pravi duh japanskog jezika, složenog, utančanog i često teško doslovno prevodivog.

The post Jezgrovita lepota japanskih fraza i reči appeared first on 42 magazin.